Šta prema § 153 AußStrG važi za ostavinu bez imovine i kada treba provjeriti predaju povjeriocima ili njihov poziv.
Mag. Bernhard Brandauer
Advokat · BRANDAUER Rechtsanwälte, Salzburg
Nasljedne predmete vodi Mag. Bernhard Brandauer zajedno sa uigranim timom. Provjeravamo oporuku, nužni dio, darove i rokove i jasno Vam kažemo kakav je Vaš položaj.
Ostavina bez upotrebljive imovine ne završava automatski običnim okončanjem ostavinskog postupka. § 153 AußStrG govori o izostanku rasprave i za taj rezultat postavlja konkretne uslove. Važni su vrijednost imovine, zahtjev za nastavak postupka i pitanje da li su potrebni upisi u javne knjige.
Drugačija provjera je potrebna kada imovina postoji, ali ne pokriva dugove ostavine. § 154 AußStrG uređuje predaju imovine povjeriocima radi namirenja. Ovaj tekst razlikuje oba puta i objašnjava kada se povjerioci, mogući nasljednici ili nužni nasljednici uključuju u postupak.
Kratka procjena razlikuje izostanak rasprave, predaju povjeriocima radi namirenja i uključivanje povjerilaca.
Već znate da želite poslati upit? Idite direktno na obrazac za upit.
Procjena razlikuje nedostatak imovine, prezaduženost i uključivanje povjerilaca.
Ako nema imovine ili njena vrijednost ne prelazi 5.000 eura, rasprava izostaje ako nije podnesen zahtjev za nastavak ostavinskog postupka. Uredite spis i provjerite da li su potrebni upisi u javne knjige.
Kod prezadužene ostavine sud može na zahtjev predati imovinu povjeriocima radi namirenja. Prije toga treba provjeriti izuzetke iz § 154 AußStrG i stanje postupka.
Prije predaje poznati povjerioci i osobe koje mogu biti nasljednici ili nužni nasljednici mogu dobiti mogućnost da se izjasne. Kod očekivane vrijednosti iznad 25.000 eura treba provjeriti postupak prema § 174 AußStrG.
§ 153 stav 1 AußStrG navodi slučajeve u kojima izostaje rasprava ako nije podnesen zahtjev za nastavak ostavinskog postupka. To obuhvata nepostojanje imovine i imovinu čija vrijednost ne prelazi 5.000 eura. Zakonski izraz je izostanak rasprave. Svakodnevni izraz „obustava“ treba zato razumjeti u okviru ovog posebnog mehanizma.
Odredba obuhvata i zakonsko nasljeđivanje prema mjerodavnom pravu kada nisu potrebni upisi u javne knjige. Za prvu provjeru potreban je pouzdan pregled imovine i podatak da li postoji nekretnina ili drugo pravo koje se mora upisati. U ovim slučajevima § 153 stav 1 ne traži posebno obavještavanje.
§ 153 stav 1 vezuje izostanak rasprave za nepostojanje zahtjeva za nastavak. Ko smatra da je potrebna dalja sudska obrada treba zato navesti konkretan razlog i urediti stanje spisa. U tu provjeru spadaju nepoznata imovina, neriješena prava i nejasan položaj nasljednika.
Za nasljeđivanje prema austrijskom pravu § 153 stav 2 AußStrG predviđa i sudsko ovlaštenje. Sud može osobama čiji je zahtjev prema spisu vjerovatno dokazan dozvoliti da preuzmu cijelu ostavinu ili njen dio, ostvaruju ili napuste povezana prava, daju pravno važeće potvrde o primljenim davanjima i izdaju izjave za brisanje. To ovlaštenje treba razlikovati od raspodjele među više povjerilaca.
Ostavina bez imovine i prezadužena ostavina polaze od različitih činjenica. Kod prezadužene ostavine imovina postoji, ali se očekuje da njena ostvariva vrijednost neće pokriti dugove. § 154 stav 1 AußStrG dopušta sudu da na zahtjev preda imovinu povjeriocima kada se primjenjuje austrijsko nasljedno pravo.
Zahtjev prema § 154 je isključen ako već postoji bezuslovna izjava o prihvatu, zahtjev da se ostavina smatra bez nasljednika ili je otvoren insolventni postupak ostavine. To treba provjeriti prije izbora puta. § 154 stav 2 opisuje redoslijed raspodjele: najprije shodnom primjenom §§ 46 i 47 IO, zatim zakonskom zastupniku umrle osobe ako su mu rješenjem dosuđeni iznosi, a na kraju ostalim povjeriocima prema visini nespornih ili pouzdanim ispravama dokazanih potraživanja.
Prije predaje radi namirenja § 155 stav 1 AußStrG predviđa obavještavanje kada se očekuje vrijednost imovine iznad 5.000 eura. Sudski povjerenik obavještava poznate povjerioce iz spisa i osobe koje prema spisu mogu biti nasljednici ili nužni nasljednici, ako je njihovo boravište poznato. Tim osobama se daje mogućnost da se izjasne.
Ako se očekuje vrijednost iznad 25.000 eura, povjerioci ostavine se prema § 155 stav 2 AußStrG pozivaju. Rješenje o predaji prema stavu 3 mora navesti predmete koji se predaju, primaoce, potraživanja koja se time namiruju i podatke potrebne za upis. Sama vrijednost imovine zato još ne određuje dopušteni procesni korak.
§ 174 AußStrG uređuje prava povjerilaca kod poziva prema §§ 813 do 815 ABGB. Ako je zakazano usmeno ročište, sudski povjerenik javno objavljuje termin. Poziva moguće nasljednike, nužne nasljednike i, prema potrebi, postavljene povjerenike ostavine i izvršioce testamenta.
Na ročištu sudski povjerenik nastoji postići saglasnost o prijavljenim potraživanjima. Ovaj postupak pretpostavlja poziv povjeriocima ostavine i treba ga razlikovati od § 153 stav 1 AußStrG. Kod zaista prazne ostavine prvo treba utvrditi da li imovina i postupak s povjeriocima uopšte postoje.
Za procjenu treba odvojeno evidentirati imovinu, dugove ostavine, već izvršena plaćanja i otvorena potraživanja. Kod nekretnina treba pribaviti podatke iz zemljišnih knjiga, zabilježiti terete i provjeriti da li je potreban upis. Kod potraživanja su važni pravni osnov, iznos i dostupni dokazi.
Odvajanje ostavine ima drugu svrhu. Može biti važno kada treba zaštititi imovinu ostavine od miješanja s imovinom nasljednika. Više o tom zaštitnom putu nalazi se u tekstu odvajanje ostavine u nasljednom sporu. Ako više zahtjeva konkuriše za nedovoljnu ostavinu, pogledajte legat i nužni dio kod nedovoljne ostavine. Procesni okvir je na stranici oblast ostavinski postupak.
U nasljednom pravu odlučuju rokovi i dokazi. Nazovite nas direktno ili nam pišite, povratni poziv u roku od jednog radnog dana.
Adresa
BRANDAUER Rechtsanwälte GmbH Giselakai 51 5020 Salzburg
Telefon
+43 662 6280000